nedjelja, 21. veljače 2016.

Gurđijevo učenje o reinkarnaciji


Teozofsko učenje zasnovano na sopstvenom tumačenju nekih odlomaka u Mahabharati podrazumeva da se svako reinkarnira. Gurđijev uči da se to dešava samo nekolicini i to samo onima visokog razvoja. Oni biraju. Suština većine ljudi pjavljuje se u drugim formama. A zatim postoje i oni u kojima je nešto bilo kristalizovano, u kojima postoji potreba za savšenstvom, i koji počinju da traže učitelja i možda ga pronađu. Mi nemamo lično iskustvo o onome šta se dešava posle smrti. To je objašnjeno u nekim delovima Belzebuba, ali moraš da tragaš za njima.

A.R. Orage
1873-1934

četvrtak, 4. veljače 2016.

upotreba narkotika u duhovnim školama

Da, rekao je Gurdjieff, u mnogim slučajevima te supstance su one koje zovete 'narkoticima'. Međutim one se mogu upotrebiti na sasvim drugačiji način. Ljudi u tim školama uzimaju ih za­ rad samoizučavanja, da bi videli ispred sebe, da bolje upoznaju svoje mogućnosti, da vide 'unapred' ono što će kasnije postići kao rezultat dugotrajnog rada. Kada čovek vidi da ono što je učio u teoriji zaista postoji, tada svesno radi, zna kuda stremi. Pone­kad je to najlakši put uverenja u istinsko postojanje tih mogućno­ sti koje čovek često naslućuje da ima u sebi. Određena hemija se odnosi na ovo. Za svaku funkciju određena supstanca. Svaka funkcija se može ojačati ili oslabiti, probuditi ili uspavati. Da bi se ovo činilo, potrebno je ogromno znanje o ljudskoj mašini i hemiji. 

U svim tim školama, koje se služe ovakvim metodama za eksperimentisanje, to čine samo kada je zaista potrebno i sa­ mo pod vodstvom iskusnih i vičnih ljudi koji mogu predvideti sve rezultate i primeniti određene mere u slučaju mogućih nežel­jenih posledica. Ove supstance koje se upotrebljavaju u tim ško­lama nisu samo 'narkotici' kako ih vi zovete, mada se mnoge od njih spravljaju od droga kao što su opijum, hašiš i druge. 

Osim ovih škola postoje i druge koje upotrebljavaju ovakve i slične supstance, ne za eksperimente i proučavanja, već da bi dobili ko­ načno željene rezultate, za kratko vreme. Veštom upotrebom tak­vih supstanci čovek može određeno vreme postati veoma jak i pametan. Kasnije, naravno, umire ili poludi, ali to se ne uzima u obzir. Postoje i takve škole. Stoga i sami vidite da moramo bi­ ti veoma pažljivi kada govorimo o školama. One mogu praktično činiti iste stvari, ali sa sasvim različitim rezultatima.

U Potrazi za Čudesnim (poglavlje 1)

ponedjeljak, 1. veljače 2016.

knjige direktnih Gurđijev-učenika (Gurdjieff pupils literature)


George Adie - A Gurdjieff Pupil in Australia
Margaret Anderson - My Thirty Years' War
Margaret Anderson - The Unknowable Gurdjieff
Martin Benson - Martin Benson speaks
Anna Butkovsky-Hewitt - With Gurdjieff in St. Petersburg and Paris
Solange Claustres - Becoming Conscious with Mr. Gurdjieff
Dr. Michel Conge - Inner Octaves
John O. Cosgrave - The Academy for Souls
Rene Daumal - Mount Analogue
Sir Paul Dukes - On a Single Breath
Christopher Fremantle - On Attention. Talks, Essays and Letters
Rina Hands - Diary of Madame Egout Pour Sweet
Marjorie Von Harten - A Way of Living
Thomas & Olga de Hartmann - Our Life with Mr. Gurdjieff
Jane Heap - Notes of Jane Heap
Jessmin Howarth - It´s up to Ourselves
Kathryn Hulme - Undiscovered Country
Rowland Kenney - Westering. An Autobiography
 C. Daly King - Oragean Version
C. Daly King - The States of Human Consciousness
C. Daly King - The Butterfly. A Symbol of Conscious Evolution
Henriette Lannes - Inside a Question
Henriette Lannes - This Fundamentel Quest
Georgette Leblanc - The Courage Machine
Sherman Manchester - Orage´s Commentary on Beelzebub´s Tales
Louise March - The Gurdjieff Years 1929-49
Louise March - Gurdjieff. A Call for Attention to his Life and Work
Melissa Marston Macleod - My Life: A Spiritual Quest
Ethel Merston - A Women´s Work with Gurdjieff
Lawrence Morris - The Force of Gurdjieff
Gorham Munson - The Awakening Twenties
C.S. Nott - Teachings of Gurdjieff 
C.S. Nott - Journey through this World
Willem Nyland - Firefly I & II
Willem Nyland - Index and Study Guide for Beelzebub's Tales
Sophia Ouspensky - Conversations with Madame Ouspensky
John Pentland - Exchanges Within
John Pentland - Working in Special Conditions
John Pentland - Impressions of Truth in the Human Mass
John Pentland - The Art of Living
Fritz Peters - Boyhood with Gurdjieff
Fritz Peters - Gurdjieff Remembered
Fritz Peters - Balanced Man 
Dorothy Phillpotts - Discovering Gurdjieff
Irmis Popoff - Gurdjieff. His Work on Myself
Irmis Popoff - Gurdjieff Group Work with Wilhem Nyland
Hugh Ripman - Search for Truth
Hugh Ripman - Questions and Answers along the Way
Robert de Ropp - The Master Game
Robert de Ropp - Warrior´s Way
Robert de Ropp - Self Completion
Jeanne de Salzmann - Reality of Being
Michel de Salzmann - Two Essays
William Segal - A Voice at the Borders of Silence
Solita Solano - Gurdjieff and the Women of the Rope
A.L. Staveley - Aim and Wish
A.L. Staveley - Memories of Gurdjieff
A.L. Staveley - Jane Heap 1887-1964
Tcheslaw Tchekhovitch - Gurdjieff a Master in Life
Henri Thomasson - Pursuit of the Present
Basil Tilley -  From Antiquity: A Grateful Tribute by a Pupil of Gurdjieff
Jean Toomer - Essentials
Henri Tracol - The Real Question Remains
Henri Tracol - The Taste for the things that are true
P.L. Travers - What the Bee knows
P.L. Travers - About the Sleeping Beauty
P.L. Travers - George Ivanovitch Gurdjieff
Kenneth Walker - Venture with Ideas
Kenneth Walker - The Making of Man
Kenneth Walker - A Study of Gurdjieff's Teaching
Jean Vaysse - Toward Awakening
Louise Welch - The old Man rides a Bicycle
Louise Welch - Meetings with L.W. in Toronto
Louise Welch - Orage with Gurdjieff in America
William J. Welch - What Happened in Between: A Doctor's Story
 Edwin Wolfe - Episodes with Gurdjieff
Olgivanna Lloyd Wright - The Struggle Within
Olgivanna Lloyd Wright - The Roots of Life
Rene Zuber - Who are you Monsieur Gurdjieff?

nedjelja, 31. siječnja 2016.

Čovjek je samo automatsko vegetirajuća životinja

On se obraća nama kao nesrećnim bićima koja su, zbog našeg nedostatka volje i objektivnog razuma, na račun našeg nenormalnog okruženja, postala skoro jednostavne i automatske, vegetirajuće životinje, iako bi trebalo da budemo prava bogolika stvorenja kadra da se postavimo u poziciju drugih i razumemo ih.

petak, 29. siječnja 2016.

strah me bilo da nestanem kao pas

Tokom rata misao koja me je stvarno zastrašila je bila ne ta da bih mogao umreti, već da bih, ukoliko bih bio ubijen, prestao da postojim - da nestanem kao pas.

Posle rata sam počeo puno da čitam o transmigraciji i ponavljanju, o "onostranom". Izučavao sam teozofiju i odlazio na sastanke spiritista - čak sam se držao i za ruke medijuma, ali ništa me nije zadovoljilo, ponajmanje ideje ortodoksnih religija i racionalnog ateizma.

Samo Gurđijev je u naše vreme, koliko ja mogu da vidim, imao nešto razložno da kaže o tome šta se događa posle smrti.

četvrtak, 28. siječnja 2016.

profesor Saurat - Belzebub komentari

Ponovo sam pročitao sa velikim interesovanjem ovu zaista zadivljujuću knjigu g. Gurđijeva. Verujem da je najvažnija stvar, objektivno, ta da su u ovoj knjizi brojna razmatranja koja ukazuju na nadzemaljski izvor.

Tačka gledišta o đavolima.

Potvrda da su, u sadašnjosti, četiri centra inicijacije na zemlji, i situacija ovih centara.

Zabrana da se prenesu istinske činjenice direktno običnim umovima.

Razlika između mentalnog znanja, koje je prepreka istinskom razumevanju, i znanja "bića" - jedinog stvarnog znanja. Ovo je, možda, najvažnija tačka.

Činjenica da je budizam (u svojoj iskrivljenoj formi) taj koji je stvorio okultizam, teozofiju, psihoanalizu, itd.

Činjenica da jedino otkrovenje može nečemu da nas nauči.

Patnja Boga.

Mi smo stoga u prisustvu onog koji, u određenoj meri, govori sa autoritetom.

Kao drugo, značajan broj ideja, iako zdravorazumskih, zasnovane su na intuiciji koja je znatno iznad normale.

Svaka kritika modernog života i ljudske istorije je u potpunosti opravdana, i to je možda jedna od najvažnijih stvari u knjizi, dok je absolutno neophodno razumeti da su sve naše ideje falsifikovane - pre nego što smo bili u stanju da ispravimo makar neke od njih.

Grci i Rimljani su bili odgovorni za sled fundamentalnih grešaka - a danas Nemci.

Bog sve oprašta.

Važnost zakonomernih netačnosti u prenošenju istinskog učenja u Umetnosti.

Kritika doktrine o reinkarnaciji.

Kao treće, neophodno je utvrditi da veliki deo knjige nije jasan, pa je ispravno posumnjati da je G.G. učinio to namerno. Ostavljajući njegov smisao za humor po strani, moguće je pratiti ideju da je zabranjeno učiti direktno i da je moguće govoriti laži ukoliko su te laži korisne čovečanstvu. Ovo pokazuje da je on verovatno uvrstio greške ili namerne netačnosti u svoju knjigu ne bi li prisilio sledbenike da ispitaju sopstvenu procenu i tako se razviju i dostignu viši nivo do kojeg - prema teorijama G.G.-a - ovi sledbenici ne bi stigli ukoliko bi ih on, G.G., istini podučavao direktno. U potonjem slučaju, oni bi dostigli kategoriju koju on zove "mentalno znanje" dok, međutim, G.G. želi od njih da dostignu "znaje bića", a prvo smeta drugome.

Ovo se odnosi na to da svaki čitalac mora da zauzme svoje stanovište.

Upopunosti sam spreman da kažem moje. Razvrstao sam mitove koje bi trebalo odbaciti, dovršiti ili objasniti:

(a) Lik Bezebuba, koji je očigledno transformisani G.G. lično - ostavlja na jednoj strani pitanje ko je G.G.

(b) Sve priče o centralnom suncu, o planetama, o Zemlji i Mesecu; i o vječitoj kazni za mali broj ljudi, što se suprostavlja ideji o univerzalnom oprostu.

(c) Ideja o Hristu kao samo jednom od glasnika; u tom slučaju je neophodno identifikovati Logos, na šta je savršeno ukazano u poglavlju o Čistilištu.

U zaključku, čini mi se da bi učenje G.G.-a moglo da igra veoma važnu ulogu u našem vremenu, ukoliko se objasni umovima koji su pre svega obdareni određenim prethodnim znanjem i razvijenim kritičkim sluhom.

Dalje mislim da je komliment G.G.-u verovati da je to baš ono što je on lično nameravao. Znate veoma dobro kao i ja, čak i bolje, da je on imao kritički um i krajnje razvijen osećaj za humor; i dalje, veoma bedno mišljenje o intelektualnom kapacitetu ljudi kojima je on generalno govorio.

srijeda, 27. siječnja 2016.

Gurđijev je Lohan

Gurđijev je Lohan. U Kini postoji pećina od stotinu Lohana, po svemu sudeći svih onih koji su se pojavili u Kini za preko četiri hiljade godina. Lohan je čovek koji je išao u škole i uz nezamislive napore i izučavanje se usavršio. Onda se on vraća u običan život, sedi u kafeima, pije, ima žene i živi život čoveka, ali intenzivnije. Prihvaćeno je da pravila običnog čoveka ne važe za njega. On podučava i ljude dolaze do njega da nauče objektivne istine. Na Istoku Lohan je shaćen. Zapad ne shvata. Učitelj na Zapadu mora da se pokazuje kao da ima ponašanje engleskog džentelmena.

Denis Saurat

petak, 15. siječnja 2016.

Ibn Arabi - moj prvi učitelj bio je Isus


"Imao sam u vizijama mnoge susrete sa njim i na njegovim rukama sam se vratio BOGu. On je se molio za mene, da osnažim u vjerskom životu (din), u ovom i u onom svijetu i nazivao me je "voljeni"(habib). Naredio mi je da praktikujem odricanje (zuhd) i neprianjanje (tajrid)."

"On je bio moj prvi učitelj, kroz kojeg sam se vratio BOGu. On je beskrajno ljubazan prema meni i ne ostalja me ni trenutak samog."

ponedjeljak, 11. siječnja 2016.

Gurđijev - Sveti Plesovi (Circles & Enneagram)


Gurdjieff Movements - Sacred Dances

trejler za Gurdjieff film "Susreti sa Izuzetnim Ljudima"


Šta tražite?

Želim saznati žašto sam ovdje na svijetu!

Nikola Tesla o seksualnoj energiji

Nikаdа se niste ženili! Nije poznаtа nijednа vаšа ljubаv premа nekoj ženi. Fotogrаfije iz mlаdosti prikаzuju vаs kаo izuzetno lijepog čovjekа.

Tesla: Ne. Nisam. Dvа su putа: mnogo ili nimаlo seksа. Sredinа služi zа obnаvljаnje ljuskog rodа. Previše seksа kod izvesnih ljudi pothrаnjuje i snаži vitаlnost i duh. Uzdržаvаnje od seksа to isto čini kod drugih ljudi. Jа sаm izаbrаo tаj drugi put.

Tesla: Ženа je nаjveći krаdljivаc te energije, а time i duhovnih moći. Jа sаm to oduvek znаo i čuvаo se. Od sebe sаm stvorio ono što sаm htio: misаonu i duhovnu mаšinu.

subota, 9. siječnja 2016.

Ljudi danas obožavaju samo materijalne stvari


"Moraš znati da vlada velika pokvarenost u svijetu. 

Ljudi su se predali obožavanju materijalnih stvari i izgubili su volju i snagu obožavanja BOGa."

Šejh Abdullah Dagestani
1951, Damask 
J.G. Bennett - Witness (poglavlje Sjeverna Perzija)

utorak, 5. siječnja 2016.

Imam al-Gazali (1058-1111) - Alhemičar sreće


"postavio sam sebi cilj da budem Tragač za Istinom"

"Spoznao sam sa sigurnošću da su iznad svih sufije ti koji idu Božjim putem.
Njihov život je najbolji život. Njihova metoda najsigurnija metoda. Njihov karakter najčistiji karakter."

Imam al-Gazali (1058-1111)

subota, 2. siječnja 2016.

izreke i citati Gurđijeva (ISOM)


Ko god ne radi ništa, ne prima ništa.

Do god si dobar prema čoveku i on je prema tebi. Kakav li će biti ako ga malo zagrebeš?

Svaki čovek ima sopstvene strahove koji su samo njemu neobični. Potrebno je, pre svega, pronaći te strahove a zatim ih uništiti.

Čovek se ne treba bojati napora. Mnogo je lakše umreti od nerada, lenjosti i straha od napora.

Ovaj sistem ima božanstveno svoj­stvo: čak i sam dodir sa njim izaziva u ljudima ili ono najbolje ili ono najgore u njima.

Ovaj sistem je za one koji su već tražili i sagoreli. Oni koji ga ne traže njima nije ni potreban. Oni koji još uvek nisu sagoreli takođe im nije potreban.

Ličnost se krije iza suštine, a suština se krije iza ličnosti i one prirodno zakriljuju jedna drugu.

 Svi za­koni se mogu sagledati u jednom životu.

Sva zla dolaze otuda što se čovek ne seća.

Ceremonija je knjiga u kojoj je mnogo toga napisano. Svako ko razume, može je čitati. Jedan ritual sadrži više od sto­tinu knjiga.

Sve u prirodi ima svoj cilj i svo­ju svrhu, i nejednakost čoveka i njegova patnja.

Uništenje nejednakosti bi značilo uništavanje mogućnosti evolucije.

Možemo li reći da vidimo kako u životu preovladavaju najbolji, najjači i najhrabriji elementi? Ništa od toga. Naprotiv, vidimo preovladavanje vulgarnosti i gluposti svih vrsta.

 Ne postoji niti može postojati bilo kakva spoljašnja inicijacija. U stvarnosti postoji samo samo-incijacija i samo-predstavljanje.

Unutrašnji rast, promena bića, u potpunosti zavise od ra­da koji čovek mora sam izvršiti.

Kada čovek odluči da se bori za slobodu on, pre svega, mora da da se bori sa svojim telom.

A rad se sastoji u voljnom potčinjavanju sebe pri­vremenim mukama da bi se oslobodio od večne patnje.

 Gresi posto­je samo za one ljude koji su na putu ili mu pristupaju.

Nema i ne može biti bilo kakvog izbora ljudi koji dola­ ze u dodir sa 'putevima'. Niko ih ne bira, oni sami sebe biraju, delimično slučajno a delom zbog određene gla­di koju osećaju. Ko god ne oseća snažno tu glad, ne može mu se pomoći slučajnošću. A svi koji osećaju jaku glad mogu se dove­sti slučajem do početka puta, uprkos nepovoljnim okolnostima.
 
Proučavajući svet i njegove zakone, čovek proučava sam sebe, a proučavajući sebe on proučava svet. Treba shvatiti da je religija činjenje; za čoveka se ne može reći da samo MISLI ili oseća religiju, on 'živi' svoju religiju koliko god je sposoban, inače to nebi bila religija, već fantazija ili filozofija. Većina ljudi koja sebe naziva Hrišćanima, nema na to nikakva prava, jer oni ne samo da ne izvršavaju zahteve te religije već i ne razmišljaju o tome da se ti zahtevi mo­raju izvršavati.

šta znači "biti ozbiljan"?


Imati ozbiljan stav prema stvarima uopšte ne znači biti ozbiljan, jer osnovno pitanje je PREMA KOJIM STVARIMA? Mnogo ljudi ima ozbiljan stav prema trivijalnim stvarima. Mogu li se oni nazvati ozbiljnim? Naravno ne.

Greška je u tome što se pojam 'ozbiljan' uzima uslovno. Jedna stvar je ozbiljna za jednog čoveka a druga za drugog. U stvarnosti ozbiljnost je jedan od pojmova koji se nikada i ni pod kakvim uslovima može uzimati uslovno. 

Samo je jedna stvar oz­biljna uvek i za sve ljude. Čovek može biti svestan toga manje ili više ali ozbiljnost stvari neće biti time izmenjena. 

Kada bi čovek bio u stanju da shvati sav užas života običnih ljudi, koji se okreću u krugu beznačajnih interesovanja i ciljeva, kada bi mogao da shvati šta gube, razumeo bi da po­stoji samo jedna stvar koja je ozbiljna za njega — da pobegne od opšteg zakona, da se oslobodi.

Šta može biti ozbiljno za čoveka koji je u zatvoru osuđen na smrt? Samo jedna stvar: kako da spa­si sebe, kako da pobegne, ništa drugo nije ozbiljno. 

Gurđijev

petak, 1. siječnja 2016.

svi naši po­kreti su automatski; naše misli i osećanja su takođe automatski

Iluzija je reći da su naše kretnje namerne. Svi naši po­kreti su automatski. 

Naše misli i osećanja su takođe automatski. 

Automatizam misli i osećanja je zasigurno povezan sa automa­tizmom pokreta. Jedan se ne može menjati bez drugog. Tako, ako čovek želi da menja automatske misli, tada će se umešati uo­bičajeni položaji i uobičajeni pokreti u taj novi tok misli tako što će im prikačinjati stare već naviknute asocijacije.

Gurđijev